Srpska pravoslavna crkva danas slavi praznik Vavedenje koji simbolizuje dovođenje trogodišnje Marije u Jerusalimski hram, a ovaj praznik je slava većine srpskih manastira.
Vavedenje je slava manastira Hilandara, Bođani, Kalenić, Lepavina, Vavedenje, Veluće, Gornjak, Devič i mnogih drugih. Po hrišćanskoj legendi, uvođenje Bogorodice u hram pratila je, osim roditelja Joakima i Ane, mnogobrojna rodbina i prijatelji koji su tri dana putovali od Nazareta do Jerusalima.
Na vratima hrama dočekao ih je starac Zaharija, otac Jovana Preteče, koji je Bogorodicu Mariju uveo ne samo u hram, već i u deo nazvan Svetinja nad svetinjama, u koji je mogao da uđe samo prvosveštenik.
Bogorodica Marija je u hramu ostala devet godina. Pošto su joj u međuvremenu umrli roditelji, sveštenici su odlučili da je udaju za 80-godišnjeg udovca Josifa, koji je već imao odraslu decu. Tako su, po predanju, zadovoljeni strogi propisi koji ne dozvoljavaju da devojka ostane devica do kraja života, već je svaka morala da se uda.
Bogorodica Marija je živela u Josifovoj kući kao što je živela u hramu te je, po hrišćanskom predanju, ona bila prva monahinja – ona koja je život zaveštala Bogu.
U narodu se Vavedenje naziva i Sveta Prečista koju su nekada osobito poštovale žene. Taj praznik su slavili i stočari koji toga dana nisu uzimali u ruke makaze, srpove ili kose. U istočnoj Srbiji su na osnovu vremena toga dana predskazivali rod useva – vedro nebo obećava dobru letinu.
Danas se ne započinju nikakvi važni poslovi, jer se veruje da je usečni dan. Pored toga ne bi trebalo uzimati noževe, makaze ili neka druga sečiva. Veruje se da će tako i čeljusti zveri preko predstojeće zime ostati zatvorena.
Na Vavedenje se posebno gleda kakvo je vreme. Ako osvane sunčan dan, sledeća godina će biti lepa i sunčana. Sa druge strane, ako padne kiša, veruje se da će biti rodna godina, a jak vetar da je nerodna.
loading...
loading...
Ukratko o Hilandaru
Sveta carska srpska lavra Hilandar se nalazi na Svetoj Gori Atos ( Άγιον Όρος, Agion Oros), autonomnoj monaškoj zajednici u severnoj Grčkoj, na istočnom kraku poluostrva Halkidiki. Hilandar je četvrti po redu u hijerarhiji svetogorskih manastira i jedan od najznačajnijih duhovnih i kulturnih središta srpskog naroda.
Osnovali su ga na ruševinama starijeg manastira 1198. godine monasi izuzetnog ugleda, bivši veliki župan Stefan Nemanja (1166 – 1196) i njegov najmlađi sin Rastko, isti koji su stvorili samostalnu srednjovekovnu državu i autokefalnu Srpsku crkvu.
U dugoj istoriji Srbije, njegovi monasi su igrali značajnu ulogu, jer su bliske veze njihovog manastira sa matičnom zemljom ostale trajne. Veliki je udeo Hilandaraca bio i u razvoju srpske književnosti i umetnosti, a najsposobniji među njima, po želji vladara, dolazili su i da zauzmu vodeće položaje u Srpskoj crkvi.
Sveta carska srpska lavra Hilandar je i danas važno mesto hodočašća i predstavlja najbogatiju riznicu i arhiv srednjovekovnog nasleđa srpskog naroda. Manastir je bez prekida nastanjen od 12. veka i danas broji više od 50 monaha.
Comments
Post a Comment