Velika zagađenost vazduha ponovo se beleži u mnogim gradovima Srbije, a Beograd je ponovo među 15 najzagađenijih gradova sveta. Značajna zagađenost zabeležena je i u Smederevu, Nišu, Kosjeriću, Valjevu i Pančevu. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine koje prenosi RTS, u Kosjeriću, Valjevu i na mernoj stanici Stari grad u Beogradu, vazduh se ocenjuje kao "jako zagađen".
Najviši stepen zagađenosti se, prema Agenciji za zaštitu životne sredine, beleži i u Smederevu, Nišu, Boru. Nešto niže zagađenje je u Pančevu, Obrenovcu, Novom Sadu i Subotici, gde je stepen zagađenosti na četvrtom nivou.
Na beogradskim mernim stanicama, četvrti nivo zagađenja vazduha izmeren je na Novom Beogradu i na Mostaru, dok je vazduh dobrog kvaliteta na mernim stanicama Vračar i Zeleno brdo.
Na portalu airvisual.com, koji se bavi merenjem zagađenja vazduha, objavljeni su i podaci o koncentraciji PM-2,5 čestica, koje se smatraju najštetnijim u vazduhu.
Najveća koncentracija ovih čestica, prema podacima portala airvisual.com je u Kosjeriću i iznosi 174 mikrograma po kubnom metru, a visoka je i u Beogradu, gde je na mernoj stanici Stari grad izmereno 97,5 mikrograma po kubnom metru.
Prema podacima portala Gradskog zavoda za javno zdravlje Beoeko vazduh u prestonici na današnji dan ocenjen je kao “zagađen”.
Prema navodima s ovog sajta, to znači da se zdravstvene tegobe mogu javiti u celoj populaciji, s tim što se kod osetljivih grupa mogu javiti ozbiljnije zdravstvene tegobe nego u populaciji zdravih osoba.
U Smederevu je vazduh često mnogo zagađeniji nego u Beogradu. Pre desetak dana Smederevo je bilo najzagađeniji grad u Evropi, a prema zvaničnim podacima više stotina građana godišnje umre od posledica zagađenja vazduha
loading...
loading...
Građanima se preporučuje da izbegavaju naporne aktivnosti u spoljašnjoj sredini i da svoje aktivnosti preusmere na zatvoreni prostor dok se ne poboljša kvalitet vazduha, kao i da skrate dužinu i smanje intenzitet napornih aktivnosti napolju.
Za kvalitet vazduha u Srbiji su, prema propisima, zaduženi Ministarstvo za zaštitu životne sredine i Agencija koju je ovo Ministarstvo osnovalo.
Međutim, u Agenciji za zaštitu životne sredine navode da je odgovornost pre svega na lokalnoj samoupravi. Kako dalje objašnjavaju, opštine i gradovi su u obavezi da donesu mere za smanjenje aerozagađenja nakon usvajanja ocene kvaliteta vazduha i da za to odgovaraju Ministarstvu.
Više od 6.000 smrtnih slučajeva godišnje pripisano je zagađenju vazduha u Srbiji, rečeno je za Politiku u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji. Na kvalitet vazduha u prestonici uglavnom utiču intenzivan saobraćaj, grejanje na čvrsto gorivo i industrija poput elektrane u Obrenovcu.
Marijan Ivanuša, šef Kancelarije SZO u Srbiji, rekao je za list da zagađenje vazduha može rezultirati različitim ozbiljnim bolestima. Procene ukazuju da je u 2016. godini više od polovine preuranjenih smrti usled zagađenja vazduha bilo zbog bolesti srca i moždanog udara, dok je četvrtina umrla usled posledica bolesti pluća, uključujući i rak ovog organa. Kod dece i odraslih kratkotrajna i dugotrajna izloženost zagađenom vazduhu može dovesti do smanjene funkcije pluća, respiratornih infekcija i pogoršanja astme. Izlaganje trudnica zagađenom vazduhu povezano je s nepovoljnim ishodima rođenja bebe, kao što su mala porođajna težina, ili prevremeni porođaj.
Comments
Post a Comment